(Split, Multimedijalni kulturni centar, 23. veljače - 8. ožujka)
Projekt nastao u kustoskoj koncepciji Irene Bekić i Marijane Stanić okuplja radove četrnaestero stranih i domaćih umjetnica, psihološko istraživanje dviju znanstvenica te ciklus od sedam nagrađenih dokumentarnih filmova koji svi zajedno propituju specifičnost odnosa majki i kćeri. Od percepcije majke kao prvog socijalnog iskustva, do procesa identifikacije i međuutjecanja temeljenog na brizi, ljubavi i uvažavanju, odnos majki i kćeri postaje ženski prostor opiranja.
Vidljive su generacijske razlike u pristupu temi - od starijih radova poput onog Ulrike Rosenbach koja majčinu ljubav doživljava kao nešto represivno, preko Sanje Iveković koja se bavi ženskom pozicijom u javnim sferama do mladih autorica koje na ovaj odnos gledaju kao svakodnevnu, pomjenjivu praksu. Međusobni razgovori, zajednička šminkanja, skrb, nemogućnost komunikacije, niz beznačajnih svakodnevnih situacija otkrivaju nam duboki odnos kojeg prvenstveno karakterizira solidarnost i zajedništvo.
(Rovinj, Multimedijalni centar, 23. veljače - 10. ožujka)
Nova serija slika Siniše Čulara nastala prošle godine nastavlja se na njegov više od petnaeset godina dug put postepene redukcije forme u korist čistog slikarstva. Apstraktno slikarstvo Čularu je maštovito mjesto istraživanja kroz koje se razvijao u nekoliko faza - od lirskog kolorizma pod utjecajem Kandinskog preko vlastitih inačica apstraktnog ekspresionizma i lirske apstrakcije. Slikarstvo Siniše Čulara je, kako piše Anita Zlomislić u predgovoru izložbe: "živo jer nije okoštalo u maniri i oslobodilo se posrednog iskustva svojih prethodnika. Ono više ne iskazuje kompozicijske ili kolorističke dosjetke, već uistinu slijedi "princip unutrašnje nužnosti"."
Vještom upotrebom ekspresionističkih tehnika - slojevitim nanošenjem boje, drippingom, kolažiranjem, gestom koja "nalazi partnera u boji" Čular iskazuje svoja emotivna stanja. Intuitivnim pristupom, gotovo nesvjesnim kretnjama kistom, Čularova platna izraz su njegovih unutarnjih previranja i mijena, prikaz čistog duhovnog iskustva.
Najuspješnije fotografije članova Fotokluba Zagreb
(Zagreb, Fotoklub Zagreb, 21. veljače)
Izložba predstavlja 50-tak fotografija članova Fotokluba Zagreb izabranih na temelju uspjeha kojeg su postigle u svojem izlaganju protekle godine. Riječ je o sedamnaest autora čiji su radovi tijekom 2011. bili primljeni i nagrađivani na brojnim natjecateljsko - žiriranim izložbama kod nas i u svijetu. Posebnim sustavom bodovanja pokazalo se da je najviše uspjeha na mnogim natjecanjima ostvarila fotografija "Ples na stepenicama" autorice Nede Rački.
Veliki uspjeh polučili su i drugi autori: najnagrađivaniji autor je Miljenko Marotti koji svestrano izlaže po cijelom svijetu promovirajući tako ne samo sebe nego i rad Fotokluba Zagreb. Uz sam prikaz fotografija moći će se vidjeti i na kojim žiriranim natječajima su ostvarile dobre rezultate - pojedine fotografije ostvarile su značajan uspjeh u oštroj konkurenciji od čak pet do trinaest tisuća fotografija, koliko ih zna biti na velikim natječajnim izložbama.
(Zagreb, Academia Moderna, 16. veljače- 16. ožujka)
Jedan od najznačajnijih hrvatskih kipara koji među prvima napušta tradiciju figuracije i okreće se apstraktnom kiparstvu svoju je seriju "Svjetlosne forme" razvijao šezdesetih godina na tragu geometrijske apstrakcije i optičkih istraživanja, zaokupljen otvorenim formama i svjetlosnim odrazima. Ljubaznošću privatnih vlasnika tri primjerka iz ove Bakićeve serije moći će se vidjeti sljedećih mjesec dana u zagrebačkoj Academiji Moderni.
Sastavljene od niza istovrsnih kružnih zrcalnih površina raspoređenih u svim smjerovima i u konveksno-konkavnim varijantama, pri čemu Bakić upotrebljava nove materijale poput nehrđajućeg čelika, "Svjetlosne forme" primaju i reflektiraju odraze otvarajući se i dinamizirajući prostor u kojem se nalaze. Bakićeve tadašnje preokupacije čine ga bliskim pokretu Novih tendencija na čijim je izložbama redovito izlagao. Svojim cjelokupnim opusom Bakić je postao pionirsko ime modernističke skulpture odigravši ključnu ulogu u genezi apstraktnih tendencija u poslijeratnom hrvatskom kiparstvu.
Nova verzija izložbe koja je predstavljala Hrvatsku na 54. Venecijanskom bijenalu "Potrebno je živjeti samouvjereno... gledajući" kustoskog kolektiva WHW otvara se u Galeriji Nova u četvrtak, 16. veljače u 18 sati. Uz izložbu u Galeriji Nova sastavni dio predstavljanja su i izvedbe BADco.-a "Tamno i natrag", nova scenska verzija venecijanske instalacije koja će biti izvedena u ZKM-u. U prostoru galerije bit će postavljena i izložba "Mjesto pod suncem", poseban foto-hommage Gotovcu Slobodana Šijana s kojim će se u showroomu galerije, u petak, 17. veljače u 20 sati održati razgovor.
Izložba u Galeriji Nova sastoji se od dva segmenta: prvi postav uključuje samo Gotovčeve radove čije je izlaganje uvjetuje prostorna intervencija BADco.-a. Postav izložbe se mijenja 28. veljače, kada će BADco. svoju instalaciju "Odgovornost za viđeno: Priče iz negativnog prostora", nakon serije scenskih izvedbi, preseliti u prostor galerije Nova.
(Osijek, Galerija Waldinger, 18. veljače - 4. ožujka)
"Ciklus fotografija što ga je Bojan Mrđenović ostvario motivom napuštenih kuća, donosi potresnu priču obavijenu opnom vremena koje se nataložilo na njihove interijere. Ambivalentno nazvan "Dobrodošli", ciklus tematizira posljedice demografske tranzicije u okolici Daruvara, Bjelovara, Kutine, Virovitice. Napušteni domovi, razbijeni kip Djevice Marije, odjeća koja već dvadesetak godina netaknuta visi u polomljenom ormaru, sve su to reprezenti jedne tihe mijene, odlaska sa sela u gradove, zaustavljeni u nekom trenutku i nepromijenjeni do danas.
Otežala spokojnost što dominira ovim fotografijama, prisutna je i na drugim Mrđenovićevim djelima. Konstantno zastupanje skrivenih, statičnih, bremenitih i zaboravljenih motiva, ovog fotografa svrstava u kategoriju intimističkih umjetnika čija su djela najčešće oslobođena ljudske pojavnosti. Ipak, ljudska im je prisutnost imanentna; iako nisu motiv, ljudi i njihova djela tema su svih Mrđenovićevih fotografija, bilo da je riječ o ciklusima "Budućnost" (u kojem su građevine istoimenog poduzeća protagonisti priče o raspadu jednog društvenog sustava), "Toranj" (kojeg čine motivi ratom uništenog sela kraj Pakraca) ili fotografijama iz ovog ciklusa."
"Pazite da ne zgazite male ljude!" - izložba fotografija Jane Dabac i Jurane Hraste
(Zagreb, Galerija Matice hrvatske, 17. veljače - 2. ožujka)
'Sve je počelo kao narudžba za fotografiju za naslovnicu knjige 'Ljuljačka daha', autorice Herte Muller, a pretvorilo se u seriju fotografija malih ljudi u velikim situacijama. Fotografijama se poigravamo mjerilom, melankolijom, prolaznošću, neprimjetnošću i 'malim stvarima'. One opisuju osjećaje, kroz oči malih ljudi, koji su neprimjećeni, ali prisutni. Oni su mali u alternativnom svijetu koji nije stvoren po njihovim dimenzijama, a opisuju stanja kroz koja i sami često prolazimo.
Ponekad su u prolazu, a ponekad su promatrači, ponekad svojim prisustvom komentiraju situacije, a ponekad ih ignoriraju. U svakom slučaju, oni su tu, dijele s nama ulice, gradove, plaže, šume, probleme, besparicu, sreću i ljubav.' O seriji fotografija s weba Jane Dabac i Jurane Hraste
(Karlovac, Galerija Vjekoslav Karas, 15. veljače - 30. ožujka)
Karlovačka galerija Vjekoslav Karas ugostila je izložbu Rudolfa Labaša koji se ovom izložbom po prvi puta predstavlja karlovačkoj publici. Labaš je, uz dugi slikarski vijek, prošle godine obilježio i 30 godina svoje profesure na Akademiji likovnih umjetnosti prenoseći studentima svoje bogato znanje u plastičnoj anatomiji i crtanju akta, preokupacijama kojima se i sam snažno posvetio u svojem slikastvu.
Njegov se likovni jezik razvijao unutar umjetničke grupe "Biafra" koja je snažno obilježila domaću likovnu scenu sedamdesetih godina prošlog stoljeća opirući se uvriježenim konvencijama i zagovarajući socijalnu angažiranost umjetnosti. Labaševa ekspresivna i često groteskna figuracija pokazuje ga kao vrsnog slikara i crtača zaokupljenog ljudskom sudbinom, patnjama i strahom. S vremenom ta se ekspresija polako smiruje i otvara prema mekšim i senzualnijim izrazima. Uz slikarstvo, Labaš se bavi i likovnim opremanjem knjiga i scenografijom.
(Zagreb, Galerija Forum, 14. veljače - 10. ožujka)
"Upravo taj destruktivni proces međusobnog potiranja prirode i čovjeka Anton Vrlić problematizira u njihovom kauzalnom odnosu "kadriranom" u seriji slika "Terra incognita" kao svoju novu temu stavljajući naglasak na njezinu likovnu, a ne znanstvenu komponentu. Akcentuacijom različitih likovnih elemenata i slikarskih postupaka još je više intenzivirao vizualnu sastavnicu ekološke teme, i time još jednom podvukao stvaralački naboj svojeg likovnog jezika sugestivno izražavajući tragizam devastiranog prostora kao oskvrnjenog mjesta ljudskog postojanja.
Kad kažemo da je Vrlić u ovoj seriji slika apostrofirao kroz likovnu komponentu taj proces rastakanja vitalističke sastavnice krajolika time još jednom ističemo tu preobrazbu njegova likovnog jezika kojom je osnažio njegove izražajne konotacije.Sada je, naime, unosom novih gradbenih elemenata radikalizirao svoj dobro znani postupak redukcije kojega kontinuirano koristi u stvaralaštvu i time ovu seriju slika u dosljednoj likovnoj sintezi sažeo na egzaktno značenjsko polje." Milan Bešlić, iz predgovora
Zelina 12 - međunarodna izložba vrčeva i pehara za vino
(Galerija Sveti Ivan Zelina, 11. veljače - 26. veljače)
Izložba, koju organizira Likovni art dizajn centar Ladica u suradnji s galerijom, prikazuje djela 40 u mjetnika iz Hrvatske, Italije i Slovenije. Po dimenzijama najmanji rad, visine samo 24 mm, je vrč za vino Stjepana Vinkovića, a najviši alternativni pehar Milana Gašparovića, visine preko 40 cm. Uz djelo Višnje Jelačić i ova djela su iz kolekcija, te nisu u konkurenciji za nagrade. Također izvan konkurencije za nagrade izlažu posebni gosti izložbe: Vera Dajht Kralj, Ivan Kožarić, Hanibal Salvaro, Cesare Sartori i Alessio Tasca.
Izložba je utemeljena povodom proslave Vincekova, uz Martinje najvažnijeg praznika kojim se obilježava kult dobrog vina i vinarstva koji se obilježava 22. veljače. Umjetnici su se mogli natjecati s kao što su staklo, keramika, porculan, metal, drvo i plastika, te eventualno neki novi materijal, kao što su primjerice kompozitni materijali. Pred nama su djela 40 umjetnika napravljena uglavnom u keramici i nešto malo u staklu.
'Mors Porta Vitae - Smrt, vrata života': stara zagrebačka groblja i pogrebi
(Zagreb, Muzej grada Zagreba, 12. prosinca - 26. veljače)
Neuobičajena izložba kojom se Muzej grada Zagreba pozabavio jednim dijelom zagrebačke prošlosti, tematizira smrt i običaje vezane uz pogrebni ritual. Iako se u pripremanje izložbe prvenstveno željelo prikazati lokacije, prostore grada određena kao mjesta pokapanja mrtvih, izložba se proširila na prestavljanje šire kulturološke slike vezane uz različite pogrebne običaje i poimanje smrti kroz predmete iz različitih vremenskih razdoblja, od raznih dokumenata iz 16. stoljeća, knjige umrlih do materijala iz tiskovina i fotografija suvremenih grobalja.
Dok prvi dio izložbe kroz osam tema i mnoštvo predmeta predočuje sve radnje vezane uz smrt, poimanje smrti i sahranu, drugi dio bavi se starim zagrebačkim grobljima, a obuhvaćena su ona koja su bila sastavni dio grada u trenutku kada su Kaptol, Gradec i ostala okolna naselja administrativno spojena u jedinstveni grad Zagreb 1850. godine. Autori su namjerno izuzeli Mirogoj, za kojeg smatraju da, kao važan spomenik kulture, zahtijeva posebnu samostalnu izložbu. Posjetitelji će se moći upoznati sa danas nepostojećim grobljima iz prapovijesti, antike, srednjega vijeka poput grobnice uz crkvu Sv. Marije na Dolcu, groblja uz crkvu Sv. Marka ili u Parku Grič na Gornjem gradu.
